Banke neće otpisivati 30 milijardi kuna loših kredita, ništa od oprosta dugova

Bez autora
Jan 13 2014

Pompozne najave o otpisima kredita poduzetnicima kojima je ugroženo poslovanje, sve je izglednije, svest će se na onu - tresla se brda, rodio se miš. Izmjene zakona o porezu na dobit koje su bankama otvorile fleksibilnije mogućnosti otpisa kreditori će prije svega usmjeriti na građane. Prema neslužbenim najavama iz banaka, od 30 milijardi kuna loših kredita poduzetnicima, otpisa će biti tek "u promilima". U Ministarstvu financija nedavno je donesen pravilnik uz izmjene zakona koji je bankama ostavio diskrecijsku mogućnost da same ocijene je li djelomična ili potpuna naplata kredita realna, odnosno ima li uvjeta za otpis duga klijentu. Država je predvidjela opciju otpisa duga tvrtkama ako im otplate kredita prema banci ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja, a o takvom klijentu kojem namjerava otpisati obvezu banka mora obavijestiti Ministarstvo financija. No, budući da su korporativni krediti dobro pokriveni kolateralima, uglavnom poslovnim i stambenim nekretninama, banke nemaju ekonomske računice za konkretniji val otpisa.

Banke neće otpisivati 30 milijardi kuna loših kredita, ništa od oprosta dugovaPompozne najave o otpisima kredita poduzetnicima kojima je ugroženo poslovanje, sve je izglednije, svest će se na onu - tresla se brda, rodio se miš.

Izmjene zakona o porezu na dobit koje su bankama otvorile fleksibilnije mogućnosti otpisa kreditori će prije svega usmjeriti na građane. Prema neslužbenim najavama iz banaka, od 30 milijardi kuna loših kredita poduzetnicima, otpisa će biti tek "u promilima", doznaje Poslovni dnevnik. U Ministarstvu financija nedavno je donesen pravilnik uz izmjene zakona koji je bankama ostavio diskrecijsku mogućnost da same ocijene je li djelomična ili potpuna naplata kredita realna, odnosno ima li uvjeta za otpis duga klijentu. Država je predvidjela opciju otpisa duga tvrtkama ako im otplate kredita prema banci ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja, a o takvom klijentu kojem namjerava otpisati obvezu banka mora obavijestiti Ministarstvo financija. No, budući da su korporativni krediti dobro pokriveni kolateralima, uglavnom poslovnim i stambenim nekretninama, banke nemaju ekonomske računice za konkretniji val otpisa.

"Gotovo svi poslovni krediti osigurani su nekretninama i o otpisima se može razgovarati, primjerice, ako se založena nekretnina nalazi na udaljenom području te za nju banka procijeni da tržišno ne bi mogla postići dobru cijena ili ju uopće prodati. Sve ostalo bilo bi neodgovorno prema štedišama čijim novcem upravljamo i vlasnicima kojima odgovaramo", kažu u jednoj velikoj banci. Banke su i dosad mogle otpisivati problematične kredite i bile su oslobođene plaćanja poreza na dobit no samo ako bi poreznim vlastima dokazale da su prethodno pokušale sve metode naplate, uključujući pokretanje ovrha nad nekretninama. Isti postupak ubuduće će bankama biti brži i jeftiniji jer će ih osloboditi sudskih troškova i angažiranja odvjetnika pa se tom mjerom zapravo ide na ruku bankama a ne ugroženim poduzetnicima, unatoč božićnim PR pričama iz Vlade kad se zakon mijenjao.

Zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko ističe da je dosadašnja praksa tretiranja otpisa bila nefleksibilna i kratkovidna, stvarajući beskorisni pritisak na vjerovnika i dužnika, s isključivo poreznom svrhom. "Sigurno će biti pozitivno da Ministarstvo financija fleksibilizira svoj pristup jer je utuživanje dužnika često bio pretjerani korak. Činjenica da je bilo potrebno samo pokrenuti spor, ali ne i dočekati njegovo okončanje, govori da se radilo o fiktivnom pristupu problemu", smatra Ljubenko. Premda poduzetnicima neće donijeti veće olakšanje, jeftiniji otpisi mogli bi olakšati čišćenje portfelja banaka i stavljanje založenih nekretnina u funkciju na što računaju i u Hrvatskoj narodnoj banci. "Ne treba očekivati ništa radikalno od ove mjere, radi se prvenstveno o otklanjanju barijera porezne politike koja je dosad bila otežavajući faktor za rješavanje pitanja loših kredita", kaže visoki izvor iz središnje banke koji je želio ostati anoniman.

U HNB-u smatraju da će to olakšati stavljanje nekretnina u funkciju što je ustalom i bio jedan od ključnih motiva za postrožavanje pravila rezerviranja po lošim kreditima koji su na nezadovoljstvo banaka na snazi od početka listopada. Budući da je tržište zamrznuto, a cijene onih malobrojnih nekretnina koje se utrže i dalje padaju, i dalje stoji logika regulatora da je svima u cilju potaknuti trgovanje kolateralima umjesto da banke nad njima 'sjede'. Statistika o lošim kreditima sve je lošija - od 288 milijardi kuna plasiranih kredita problematično je 44 milijarde. Najviše problema imaju tvrtke koje slabo ili nikako ne vraćaju 30,2 milijarde kuna, dok je kod građana ta brojka na kraju rujna iznosila 13,2 milijarde kuna. Za razliku od tvrtki, građani koji ne mogu otplaćivati 4,3 milijarde kuna stambenih kredita mogu računati na konkretniju 'pomoć' od izmjena poreza na dobit. Iz banaka naglašavaju da se praksa otpisa kredita primjenjuje samo u iznimnim situacijama što su dosad otežavali regulativa i porezni tretman.

"Zakonske izmjene svakako će donijeti pozitivne pomake. To će se, prije svega, posebno odraziti na veću mogućnost i fleksibilnost prilikom realizacije nagodbi između banke i građana koji se nalaze u problemima prilikom otplate kredita, a koje će uključivati mogućnost djelomičnog otpisa duga u situacijama kada klijent pokazuje dobru volju za suradnjom i ima proaktivnu ulogu u iznalaženju optimalnog rješenja", kažu u Erste&Steiermärkische banci. Naglašavaju da se prilikom otpisa uvijek primjenjuje individualan pristup za koji banka već ima propisana interna pravila i procedure, a koji se temelje na kvantitativnim i kvalitativnim računicama usklađenim s politikom upravljanja rizicima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik